SARS-CoV-2 opisan je kao uzročnik respiratornih infekcija različitih stupnjeva težine. Kako bi obuhvatio čitav spektar razvoja bolesti, skovan je izraz bolest izazvana koronavirusom 19 (COVID-19). Teže infekcije pluća nazivaju se i teškom specifičnom zaraznom pneumonijom (Severe Specific Contagious Pneumonia – SSCP) [1].

Tjelesna temperatura viša od 39 °C, umor i suhi kašalj navedeni su kao najčešći simptomi kod bolesnika s virusom COVID-19 i prisutni su u 60 do 100 % slučajeva oboljelih osoba [2] [3] [4]. Kod manjeg postotka bolesnika prisutni su i dispneja, produktivni kašalj, hemoptiza, mijalgija, glavobolja, grlobolja i rinoreja. U nekim su slučajevima primijećeni i bolovi u prsima, bolovi u trbuhu, mučnina, povraćanje i proljev. Zanimljivo je da se konfuzija može primijetiti kod otprilike jednog od 10 bolesnika [2].Nedavno su gubitak mirisa i okusa također opisani kao simptomi. Dok se blage zaraze mogu samoograničiti unutar nekoliko dana [5], bolest se može razviti kroz tjedan ili više dana i dovesti do teške bolesti s akutnim sindromom respiratornog distresa i septičkim šokom. Stanje tih bolesnika pogoršava se brzo i pod visokim su rizikom smrti od višestrukog zatajenja organa.

Dijagnostička snimka vjerojatno će pokazati upalne promjene na donjim dišnim putevima koje otvaraju mogućnost za dijagnozu upale pluća, s vrlo čestim bilateralnim nalazima [3] [4]. Često se opažaju zatamnjenja i konsolidacije na plućima, dočim kavitacije na plućima, diskretni plućni čvorovi, pleuralni izljevi i limfadenopatija nisu uobičajeni za COVID-19 [6]. Treba napomenuti da izostanak patoloških nalaza na snimkama prsišta ne isključuje zarazu virusom SARS-CoV-2. Neutrofilija i limfopenija pronađeni su u oko trećine bolesnika zaraženih virusom COVID-19 [2] [4].

SZO i Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (Centers for Disease Control – CDC) objavili su precizne kriterije odabira osoba koje treba testirati na COVID-19. Oni se blago razlikuju i podložni su promjenama jer postaju dostupni novi podaci o prisutnosti virusa SARS-CoV-2 izvan provincije Hubei u Kini i mogući putovi prijenosa [7] [8]. Osim toga, SZO je pripremio privremene smjernice za laboratorijsku dijagnozu zaraza virusom 2019-nCoV i pruža popis ustanova s kojima u tu svrhu može stupiti u kontakt [9]. One su razvile niz ispitivanja genetskog pojačanja, posebno RT-PCR protokola u stvarnom vremenu, kako bi se potvrdila prisutnost virusa 2019-nCoV u respiratornim uzorcima [10] [11]. Mogu se upotrebljavati nazofaringealni i orofaringealni brisevi, brisevi ispljuvaka, endotrahealni aspirat ili bronhoalveolarno ispiranje. Još nisu izdane preporuke o prednosti gornjih ili donjih respiratornih uzoraka za otkrivanje virusa u blagim slučajevima, iako se upotreba donjeg respiratornog materijala snažno potiče kod teških i progresivnih oblika bolesti.

Nadalje, upareni uzorci seruma mogu se dobiti od bolesnika za koje se sumnja na zarazu virusom SARS-CoV-2 [9]. Treba ih prikupiti tijekom prvog tjedna bolesti kao i 2 do 3 tjedna kasnije, a oni mogu omogućiti pouzdaniju dijagnozu blagih zaraza jednom kad serološki testovi postanu dostupni.

Treba napomenuti da testiranje na zarazu virusom SARS-CoV-2 treba provesti bez obzira na to je li pronađen uobičajeni respiratorni patogen. O učestalosti koinfekcija među bolesnicima s virusom COVID-19 malo je toga poznato, a prisutnost drugih patogena ne isključuje zarazu virusom SARS-CoV-2 [9].

Svi sumnjivi i potvrđeni slučajevi moraju se odmah prijaviti nadležnim tijelima za javno zdravstvo. Isto se odnosi na slučaj ako se dobiju neočekivani rezultati. U ovom kontekstu, naglašava se da je provjera svih dosad objavljenih ispitnih protokola i dalje u tijeku.

Trenutačno nema dostupnog specifičnog liječenja protiv uzročnika. Na bolesnicima zaraženim virusom COVID-19 primjenjivani su antivirusni lijekovi poput oseltamivira, ganciklovira, lopinavira i ritonavira, intravenozno i oralno [2], ali podatci o učinkovitosti takvih mjera još nisu dostupni. Iskustva prijašnjih izbijanja respiratornih bolesti izazvanih koronavirusom prilično su obeshrabrujuća: nije ustanovljeno da antivirusna sredstva pomažu u liječenju teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) ni Bliskoistočnog respiracijskog sindroma (Middle East Respiratory Syndrome – MERS) [4].

Bez obzira na to, bolesnici imaju koristi od pažljive potporne skrbi i liječenja komorbiditeta [2] [4]:

Terapija kisikom najčešće se primjenjuje za poboljšanje rada pluća; upotreba mehaničke ventilacije i ekstrakorporalne membranske oksigenacije može biti neophodna.
Za sprječavanje i upravljanje koinfekcijama daju se antibiotici širokog spektra i eventualno antimikotici.
Primjenjuju se i kortikosteroidi. Oni mogu ublažiti upalu pluća i spriječiti zatajenje dišnog sustava, ali i utjecati na brojne druge fiziološke i patološke procese.
Nadalje, svako pogoršanje funkcije organa, poput akutne ozljede bubrega, zahtijeva hitnu pozornost i ciljane mjere.

Klinički i epidemiološki podatci prikupljeni do danas upućuju na veći rizik od teške bolesti među starijim osobama, posebno kod osoba s komorbiditetima [4]. Stopa smrtnosti od SSCP-a trenutno se procjenjuje na 2 do 5 % [1], ali ukupan udio SSCP-a u stopi zaraze virusom COVID-19 tek treba utvrditi.

S obzirom na individualnu prognozu bilo kojeg bolesnika, Chen i sur. izjavili su da su značajke onih koji su doživjeli loš ishod bili u skladu s rezultatom MuLBSTA, ranim modelom upozorenja za predviđanje smrtnosti od virusne upale pluća [2]. Ovaj model smatra prisutnost multilobularnih infiltrata, nizak broj limfocita, bakterijske koinfekcije, osobnu povijest pušenja, hipertenziju i starosnu dob nepovoljnim prognostičkim čimbenicima [12].

Lu i suradnici uočili su dubinsku karakterizaciju virusa SARS-CoV-2 i osigurali sekvencu genoma pune dužine patogena [13]. Prema njegovim filogenetskim analizama, virus SARS-CoV-2 pripada rodu betakoronavirusa i podrodu sarbecovirusa. Drugi poznati sarbecovirus jest SARS-CoV, koji je uzrokovao pandemiju SARS-a između 2002. i 2004. godine. Zbog relativno bliskog odnosa, Studijska skupina za koronavirus pri Međunarodnom odboru za taksonomiju virusa predložila je za virus SARS-CoV-2 odgovarajuću oznaku patogena koji uzrokuje COVID-19 [14].

Zanimljivo je da je otkriveno da je virus SARS-CoV-2 u većoj mjeri povezan s dvjema vrstama koronavirusa koji su nalik SARS-u i koji su proizašli iz kontakta sa šišmišima nego s uzročnikom SARS-a [13]. Je li, dakle, riječ o zoonotskoj bolesti? COVID-19 je, zapravo, opisan kao potencijalna zoonoza [1], ali talijansko-brazilska studija o evoluciji virusa sugerira postojanje posrednog kliconoše: Benvenuto i sur. pretpostavljaju da su domaćini virusa u početku šišmiši, ali prenose se na drugu, još nepoznatu životinjsku vrstu prije nego što zaraze ljude [15]. Vjerojatno je riječ o životinji koja se prodavala na ribarnici u Wuhanu u Kini, a služila je kao posredni domaćin koji je olakšao pojavu zaraze virusom kod ljudi [13]. Paralele se mogu povući s prethodnim izbijanjima zarazama korona virusima, osobito spomenute pandemije SARS-a i epidemije MERS-a, koje su započele 2012. godine. Šišmiši su identificirani kao prirodni prenositelji virusa SARS-CoV i MERS-CoV, dok su druge životinje, to jest maskirana palmina cibetka i dromedarne deve, djelovali kao posredni domaćini [16] [17].

Iako se virus SARS-CoV-2 pojavio u kineskoj metropoli Wuhanu, putnici su brzo prenijeli virus diljem zemlje i izvan njenih granica, pokrećući sekundarne lance prijenosa u širem zemljopisnom području. Tajlandske su vlasti 13. siječnja 2020. godine potvrdile prvi slučaj izvan Kine.

Trenutačni broj zaraza na globalnoj razini prema Situacijskom izvješću koji je SZO objavio 17. ožujka 2022. godine. iznosi 460 280 168 [18].

Zaraženi bolesnici moraju se odmah identificirati kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti. Za rješavanje ove situacije potrebna je usklađena međunarodna reakcija kako bi se umanjio rizik za javno zdravlje koje virus SARS-CoV-2 predstavlja, zbog čega je SZO 11. ožujka 2020. proglasio izbijanje pandemije.

Prijenos se događa s osobe na osobu, kapljično ili fizičkim kontaktom dviju osoba [1]. Zaraženi predmeti također mogu imati ulogu u širenju COVID-19 [18]. Razdoblje inkubacije može biti kratko, u trajanju od svega dva dana, ili dulje od dva tjedna, a ozbiljno treba razmotriti mogućnost da se virus može prenijeti drugima prije nego što se simptomi razviju. Iako je u Njemačkoj zabilježena infekcija iz asimptomatskog kontakta, odgovarajuća studija slučaja ažurirana je kada su nove informacije koje su poništile izvorne zaključke postale dostupne [5]. Dakle, do danas nema dokaza da su bolesnici zarazni prije nego što se pojave bilo kakvi simptomi. Također, nije poznato koliko dugo virus može širiti netko tko se oporavio od svoje bolesti.

Kako bi se spriječilo širenje virusa COVID-19, primjenjuju se osnovni principi za smanjenje rizika od zaraze i prenošenja akutnih respiratornih infekcija. Ti principi uključuju redovito pranje ruku sapunom, posebno nakon izravnog kontakta s bolesnim ljudima ili njihovim okolišem, te izbjegavanje bliskog kontakta s onima koji pokazuju simptome respiratorne bolesti. S druge strane, osobe koje pate od respiratornih simptoma potiču se da se drže na udaljenosti, da prekrivaju kašalj i kihanje te da ozbiljno shvate svoju osobnu higijenu. Liječničku pomoć treba potražiti rano u slučaju vrućice, kašlja i moguće izloženosti virusu SARS-CoV-2. Nezaštićeni kontakt s domaćim i divljim životinjama općenito bi trebao biti umanjen. U uvjetima zdravstvene brige, postupke sprječavanja i suzbijanja infekcije trebalo bi primjenjivati strogo i po potrebi ih poboljšati.

Na širem se planu mogu poduzeti različite mjere kako bi se smanjila vjerojatnost pojave patogena. Tržišta živih životinja, poput tržišta morskih plodova u Wuhanu, predstavljaju savršen rasadnik novih zaraznih bolesti: ondje postoji prisan kontakt životinja i ljudi te velika razmjena genetskog materijala između virusa kojem su obje vrste domaćini. Ovi uvjeti uvelike povećavaju vjerojatnost zaraze kod čovjeka i mogućeg prijenosa s čovjeka na čovjeka, što su dva preduvjeta za pandemije. Zato su takve tržnice životinja već godinama izložene oštrim, ali utemeljenim kritikama. To nimalo ne mijenja činjenicu da na tim tržnicama cvate ilegalna trgovina divljim, možda ugroženim životinjama.

COVID-19 je nova zarazna bolest koju uzrokuje virus SARS-CoV-2. Ovaj je patogen prvi put identificiran u kineskoj provinciji Hubei, a kasnije je dokazano da potječe s tržnica živih životinja u gradu Wuhanu. SZO je trenutačnu epidemiju procijenio kao pandemiju.

Do danas cjepiva protiv virusa COVID-19 nisu dostupna. Znanstvenici u različitim državama ulažu intenzivne napore da promijene ovu situaciju, ali ne očekuje se da će cjepiva biti dostupna barem još godinu dana. Ta činjenica povećava važnost snažnih mjera za rano otkrivanje virusa COVID-19, izoliranje i liječenje slučajeva, praćenje kontakata i promicanje mjera socijalnog distanciranja primjerenih stupnju opasnosti.

Pojava virusa 2019-nCoV, novog koronavirusa koji uzrokuje blage do teške respiratorne infekcije, dovela je do velike uzrujanosti u Kini i brojnim drugim zemljama diljem svijeta. Preporučuju se preventivne mjere, poput izbjegavanja bliskog kontakta s osobama koje pokazuju simptome respiratornih bolesti, traženja liječničkog savjeta u slučaju simptoma nalik gripi i pružanja informacija zdravstvenim radnicima u skladu s bolesnikovim najboljim saznanjima.

Bolest uzrokovana virusom SARS-CoV-2 obično se naziva COVID-19, odnosno „bolest izazvana koronavirusom 19”. Simptomi se obično razvijaju u roku od 2 do 14 dana nakon izlaganja bolesti i uključuju povišenu tjelesnu temperaturu, umor i kašalj. Neki bolesnici mogu osjetiti i bolove u mišićima, glavobolju, grlobolju ili curenje iz nosa. Iako se blage infekcije obično poboljšavaju u roku od nekoliko dana, COVID-19 može imati i teži tijek te dovesti do upale pluća, šoka i, naposljetku, smrti.

Budući da se COVID-19 klinički ne može razlikovati od ostalih uzroka upale pluća, od najveće je važnosti da bolesnici pruže precizne informacije o nedavnim putovanjima, boravku u bolnici i bliskom kontaktu sa svima koji su možda bili izloženi bolesti. Suradnja bolesnika ključna je za suzbijanje epidemije virusa COVID-19, za skraćivanje vremena do donošenja dijagnoze i mjera koje sprječavaju izlaganje drugih osoba bolesti. Ako je netko identificiran kao potencijalni bolesnik zaražen virusom COVID-19, može se izolirati, testirati na odgovarajući način i po potrebi primiti prikladnu pomoć.

1. Wu YC, Chen CS, Chan YJ. Overview of The 2019 Novel Coronavirus (2019-nCoV): The Pathogen of Severe Specific Contagious Pneumonia (SSCP). J Chin Med Assoc. 2020.
2. Chen N, Zhou M, Dong X, et al. Epidemiological and clinical characteristics of 99 cases of 2019 novel coronavirus pneumonia in Wuhan, China: a descriptive study. Lancet. 2020.
3. Huang C, Wang Y, Li X, et al. Clinical features of patients infected with 2019 novel coronavirus in Wuhan, China. Lancet. 2020.
4. Wang D, Hu B, Hu C, et al. Clinical Characteristics of 138 Hospitalized Patients With 2019 Novel Coronavirus-Infected Pneumonia in Wuhan, China. Jama. 2020.
5. Rothe C, Schunk M, Sothmann P, et al. Transmission of 2019-nCoV Infection from an Asymptomatic Contact in Germany. N Engl J Med. 2020.
6. Chung M, Bernheim A, Mei X, et al. CT Imaging Features of 2019 Novel Coronavirus (2019-nCoV). Radiology. 2020:200230.
7. Centers for Disease Control and Prevention. Evaluating and Reporting Persons Under Investigation (PUI). https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/hcp/clinical-criteria.html. Accessed March 12, 2020.
8. World Health Organization. Clinical management of severe acute respiratory infection when novel coronavirus (nCoV) infection is suspected. https://www.who.int/publications-detail/clinical-management-of-severe-acute-respiratory-infection-when-novel-coronavirus-(ncov)-infection-is-suspected. Accessed March 12, 2020.
9. World Health Organization. Coronavirus disease (COVID-19) technical guidance: Laboratory testing for 2019-nCoV in humans. https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/technical-guidance/laboratory-guidance. Accessed March 12, 2020.
10. Corman VM, Landt O, Kaiser M, et al. Detection of 2019 novel coronavirus (2019-nCoV) by real-time RT-PCR. Euro Surveill. 2020; 25(3).
11. Centers for Disease Control and Prevention. CDC 2019-Novel Coronavirus (2019-nCoV) Real-Time RT-PCR Diagnostic Panel: Instructions for Use. 2020.
12. Guo L, Wei D, Zhang X, et al. Clinical Features Predicting Mortality Risk in Patients With Viral Pneumonia: The MuLBSTA Score. Front Microbiol. 2019; 10:2752.
13. Lu R, Zhao X, Li J, et al. Genomic characterisation and epidemiology of 2019 novel coronavirus: implications for virus origins and receptor binding. Lancet. 2020.
14. Gorbalenya AE, Baker SC, Baric RS, et al. Severe acute respiratory syndrome-related coronavirus: The species and its viruses – a statement of the Coronavirus Study Group. bioRxiv. 2020:2020.2002.2007.937862.
15. Benvenuto D, Giovannetti M, Ciccozzi A, Spoto S, Angeletti S, Ciccozzi M. The 2019-new coronavirus epidemic: evidence for virus evolution. bioRxiv. 2020:2020.2001.2024.915157.
16. Mohd HA, Al-Tawfiq JA, Memish ZA. Middle East Respiratory Syndrome Coronavirus (MERS-CoV) origin and animal reservoir. Virol J. 2016; 13:87.
17. Shi Z, Hu Z. A review of studies on animal reservoirs of the SARS coronavirus. Virus Res. 2008; 133(1):74-87.
18. World Health Organization. Coronavirus Disease (COVID-19) Dashboard. https://covid19.who.int/. Accessed March 17, 2022.